Sve veća uporaba antibiotika može biti odgovorna za porast alergije i astme u svijetu.

Remeteći prirodnu ravnotežu crijevne flore, antibiotici mogu spriječiti imunitet da razlikuje bezopasne tvari od onih koje su zaista opasne za nas.

"Naša crijevna flora je desna ruka našeg imuniteta", - govori Gary Huffnagle, profesor Interne Medicine, Mikrobiologije i Imunologije na fakultetu Michigana.

Njegova istraživačka ekipa ponudila je prvi eksperimentalni dokaz toga da poremećaj crijevne flore može izazvati alergijske reakcije i astmu.

U zadnjih 20 godina astma u svijetu je porasla za 160%.  Trenutno u Americi od astme boluje 25% djece, u Engleskoj - 30%, u Hrvatskoj oko 10% i ta brojka stalno raste.

Doći do uzroka porasta astme i alergije nije jednostavno. Stručnjaci krive zagađeni okoliš, nezdravu hranu, čak i promjenu higijenskih navika.

Ali neki stručnjaci već odavno između uzroka ubrajaju i antibiotike.

"Povezanost između astme i antibiotika je očigledna. Gdje god je poraslo korištenje antibiotika, porastao je i broj oboljelih od astme i alergije," - govori prof. Huffnagle. "U državama, gdje korištenje antibiotika nije prošireno,  astma i alergija su rijetka pojava".

Nova istraživanja u Berlinu su potvrdila da porast astme i alergije u državama zapadnog svijeta je proporcionalan rastu korištenja antibiotika.

Miševi reagiraju na gljivice i plijesan

Huffnagle je proveo niz eksperimenata da bi potvrdio svoju teoriju.

(primjedba: Alternativa za Vas je protiv vršenja eksperimenata nad životinjama. Ovaj citat navodimo samo da bi pokazali da teorija dr. Huffnagle-a ima znanstvenu potvrdu.)

Grupa miševa je dobila terapiju antibioticima, a nakon toga su ih izložili gljivicama, koje se inače prirodno nalaze u našem okolišu i na ljudskoj koži.

Ova grupa miševa je imala puno veći postotak imunološkog odgovora na spore plijesni i gljivica nego grupa, koja nije dobila antibiotik.

"Poremećaj crijevne mikroflore zbog terapije antibioticima može nas učiniti podložnim alergiji," - kaže prof. Huffnagle.  - "Od jednom više ne možete podnositi prisutnost gljivica i plijesni".

Huffnagle je koristio različite vrste miševa da bi utvrdio da podložnost alergiji nije uzrokovana genima. Također, korištene su i razne vrste alergena.

Kada se kao alergen koristio protein iz jajeta, reakcija na njega je bila slična astmi.

Uloga probiotika

Prof. Huffnagle pretpostavlja da dobre bakterije utječu na to, kako naš organizam reagira na alergene. Međutim mehanizam ove reakcije još uvijek nije poznat.

Ova otkrića još više učvršćuju poruku mnogih liječnika da se antibiotici smiju koristiti samo kada je to apsolutno neophodno. Nakon terapije antibiotika pacijenti bi trebali obavezno uzimati probiotike, koji sadrže dobre bakterije da bi obnovili uništenu crijevnu floru.

Konzumiranje sirovog voća, povrća i fermentirane hrane također pomaže obnavljanju crijevne flore.

"Nakon što ste završili sa antibioticima, niste još gotovi," - kaže prof. Huffnagle. "Sada se trebate oporaviti od antibiotika!"

Prirodni antibiotici

Dok liječnici konvencionalne medicine dolaze do zaključka, da se antibiotici trebaju koristiti što manje, alternativni liječnici poručuju: koristite prirodne antibiotike!

Prirodni antibiotici su isto tako učinkoviti, kao i klasični, ali za razliku od njih ne škode Vašem zdravlju.

Prirodni antibiotici poput češnjaka, ekstrakta sjemenke grejpa, ehinaceje, propolisa i ulja origana zaštitit će Vas od mogućih infekcija i izliječit će Vas ako ste već bolesni.

9 prirodnih antibiotika koji će Vam pomoći u borbi protiv infekcija