Svjetska industrija traži nove izvore energije.
Sve veća je potreba za biljnim gorivom koje bi jednog dana zamijenilo fosilne izvore energije poput uglja, nafte ili zemnog plina.
Energetska biljka mora ispuniti nekoliko uvjeta: mora brzo rasti, ne isušivati previše tlo i biti upotrebljiva u razne svrhe.
Sve ove uvjete ispunjava miskantus - visoko energetski usjev porijeklom iz tropskih i suptropskih krajeva Azije i Afrike.
Mnogi smatraju miskantus (lat. Miscanthus x Gigantheus) gorivom budućnosti.
Ovaj je rođak šećerne trske otporan na hladnoću pa daje urod čak i pri niskim temperaturama.
Podsjeća na bambus ili rogoz, raste do četiri metra, a uspijeva i u Srednjoj Europi.
Kod nas je poznat i kao kineska trska ili kineski šaš.
Zbog velikih dimenzija, na engleskom je dobio ime elephant grass (slonova trava).
Izvor čiste energije
Temeljita istraživanja provedena na miskantusu u Europi i SAD dokazala su da njegovo sagorijevanje osigurava ekonomično grijanje i struju.
Osim za proizvodnju čiste energije, može se koristiti i za izolaciju kuća, izgradnju i u mnoge druge svrhe.
Njegovo uzgajanje ne zahtijeva puno gnojiva niti korištenje kemikalija .
Miskantus ne crpi puno vode iz tla.
Kada ga posadite, možete ga koristiti dugi niz godina, jer daje urod 20 godina bez ponovne sadnje.
Njegovo jeftino uzgajanje, brz rast i visok prinos u biomasi čine ga sve popularnijim biogorivom diljem svijeta, a od nedavno se ova biljka uzgaja i u Europi.
Jeftino grijanje
Miskantus je najučinkovitije, najčišće i najjeftinije gorivo na svijetu. Može se koristiti u obliku sječke ili briketa.
Po jednom hektaru biljka daje 20-40 tona uroda koji se koristi najčešće za briketiranje.
Biljka se preša u brikete bez ikakvog ljepila i ima izrazito visoku toplotnu energiju.
Sadrži samo 15% vlage i pri izgaranju oslobađa 0% ugljičnog monoksida.
U Europi već postoje ustanove (dječji vrtići, škole) koje koriste miskantus za jeftino i ekološko grijanje.
Učinkovito bio-gorivo
Miskantus se pokazao kao izuzetan energent.
Daje više biomase od bilo kojeg drugog usjeva s izuzetkom šećerne trske, ali se za razliku od nje može uzgajati na širem prostoru.
U usporedbi s kukuruzom, prinosi više biomase i više etanola. Tipičan hektar kukuruza daje 19 tona biomase i 1890 galona etanolskog goriva.
S druge strane, miskantus proizvodi 40 tona biomase i 8125 galona etanola.
Po učinkovitosti nadmašuje uljanu repicu, najrašireniji biljni energent u Europi.
Kod uljane je repice odnos između energije koja se uloži u uzgajanje i dobivene energije je 1:2, a kod miskantusa je fantastičnih 1:15!
Po proračunima njemačkih znanstvenika, poljoprivrednik od jednog hektara miskantusa može svake godine dobiti količinu goriva koja odgovara 8.000 litara lož-ulja.
Brojne prednosti miskantusa:
-
lako uzgajanje i održavanje
-
mala potreba za gnojivom
-
ekološka biljka, ne zahtijeva špricanje
-
niska potrošnja vode
-
neškodljiv za okoliš
-
ima nizak ugljični otisak
-
nije invazivan
-
povećava biodiverzitet
-
obnavlja tlo na kojem raste
-
ima pristupačnu cijenu
Ciklus rasta
Obrazac miskantusovog rasta ponavlja se svake godine tijekom cijelog njegovog životnog vijeka.
Stabljike niču svakog ožujka iz podzemnog kompleksa rizoma, a pretkraj kolovoza dosežu maksimalnu visinu.
Usjev se preko zime ostavlja na polju. U to doba lišće pada na tlo reciklirajući hranjive tvari i osiguravajući zaštitni pokrov, koji u proljeće suzbija rast korova.
Krajnji su proizvod svakog ciklusa visoke trske koje sliče bambusovim.
Početkom proljeća trske su spremne za žetvu.
Može se izrezati na razne dimenzije, prešati u kuglice ili komadiće, a zatim se koristiti kao gorivo.
Jedno polje miskantusa omogućuje žetvu svake godine u trajanju između 10 i 25 godina.
Usjevi se mogu prerađivati uz pomoć postojeće poljoprivredne mašinerije, ali je u pripremi i nova specijalizirana oprema za preradu ove biljke.
Prihvaćen i u Europi
U Europskoj se Uniji miskantus koristi kao jeftino grijanje i izvor biogoriva poput etanola.
Do 2050. bi mogao zadovoljavati 12 posto energetskih potreba u Europskoj Uniji.
Osim za proizvodnju obnovljive energije, miskantus može poslužiti u mnoge druge svrhe.
Od ove je trske moguće napraviti kvalitetnu izolaciju ili krov kao i vrstu plastike.
Već postoje volani, branici i naplatci izrađeni od njega.
Pogodan je kao prostirka za konje, stoku i perad i kao sirovina za industrijsku upotrebu bilo koje vrste.
Istraživači s bonskog sveučilišta od njega su napravili laki beton.
Miskantus je dozvoljen za sadnju u EU, dok u Hrvatskoj se za sada može saditi samo uz posebnu dozvolu.
Podijeli, isprintaj ili pošalji e-mailom prijatelju!
ptp sonar jdoo
Da li imate informaciju ko radi pelet od miskantusa
Dexston
Extra stvar imao bin nekih pitanja u vezi ove biljke
Mladen
Na prvu vrlo interesantno. Dali ima neka literatura o uzgoju ove biljke ili samo članci raznih autora? Zatim kako se sakuplja biomasa-tehnološki. Sezona sakupljanja...
xenna
zasto je potrebna posebna dozvola?
dado
ako je dozvoljena sadnja u EU onda bi trebala biti i u Hrvatskoj. pa jel smo u EU ili nismo? ne kužim baš to. već sam krenuo tražiti sjeme 😊
Zdenko
Da, zbog čega? Kod nas se ništa ne može uzgajati, a da država ne gurne svoj nos i ima kontrolu!!!
savo
gdje se moze kupiti sjeme, kolika je cjena, koje gnojivo i od koga treba traziti dozvolu, dali moze uspjevati u g.kotaru
MUFC
Nije dozvoljena sadnja jer svaka država EU ima prava na svoju listu kultura koje se smiju saditi. Kod nas se ne smije jer ljudi ne u državi ne razumiju da je sterilna kultura te da se ne može ne kontrolirano širiti.
Zdenko
Javi gdje si nabavio sjeme!!! Hehehe…
Dr.Laluja Aleksandar
Sve što je gore opisano je jako lijepo i možda korisno-ali za što??? Jeli netko u ovim naučnim istraživanjima spomenuo koliko će se kvalitetnog zemljišta za uzgoj hrane-kako za ljude,tako i za stoku,biti izvadjeni iz usta ljudi koji bi nešto i da pojedu a ne samo da voze kole ili da se greju!?
Da…,razumijem..,može da se stavlja pod stoku ili živinu-ali koju???
Mislim da su neki pametni ljudi u Hrvatskoj već počeli da razmišljaju i u ovom pravcu.Nadam se da je u pitanju to-kada se traži posebna dozvola!!? :sadsmile
MUFC
Tendencija uzgoja energetskih kultura je baš na tlima lošije kvalitete, di konvencijalne poljoprivredne kulture ne postižu zadovoljavajuće prinose. Ne nije kolizija hrana - energija u pitanju već spomenuta invazivnost, koja nema veze s zdravom pameću (kada je hibrid giganteus u pitanju).
Miscanthus se sadi, tzv rizomi.
Zdenko
Tko daje dozvolu za sadnju, Jakovina?
Dragan
To vam izgleda kao ĐOMBIR ili drukčije rečeno: INGVER. To znači da se razmnožava sa korenom jer verovatno nema semena na vrhu biljke. Ja to logično ocenjujem tako. Svi rizomi se razmnožavaju sa korenom kao što je to slučaj i sa hrenom.
T.Bilali
Zdravo svim alternativcima.Ja mislim da moramo nesto i mi preduzeti,pred da to urade drugi,pa onda normalno JE,da cemo mi biti zavisni.Po meni,u ovoj biljki mozda je i resenje,makar bilo to i samo grejanje,pa valja eksperimentirati,(JA SAM iz MAKEDONIJE,pa ne znam kakvi su uslovi prema drzavi,dali je to dozvoljeno,ovde kod nas mada posedujem zemlju).ipak interesuje me gde bih mogao da nabavim to seme,pa ako neko zna neka mi odgovori.POZDRAV.
marica
Nemojte truditi zabranice to naftna industrija i ostali ugnjetaci —- najveci biznismeni u ovom pokvarenom drustvu —izmislice kao i za konoplju da je jako stetno za korinike.
Maja
Odličan članak. Zaista bi htjela da mi se smanji račun za plin:)
Gdje se može kupiti ta biljka kod nas?
Miro
Odličan članak, hvala! 👍
labud
Postovani alternativci da vas obavestim da se sadnja Miskantus giganteusa pocije siriti u svim bivsim republikama a sada drzavama bivse JU. Licno sam ukljucen u tu pricu u Vojvodini i ove godine krecemo u sadnju na 15ha koliko smo sadnica inace obezbedili preko firme iz Slovenije koja ima otkupljeno pravo prodaje i ugovaranje sadnje miskantus giganteus sadnica. Biljka je prosto neverovatna i sve sto pise u prethodnom clanku je istina. Nemora se saditi na plodnoj zemlji nego na slanicima i zemlji koja se ne koristi za industrijske kulture.
Dragan
da li mi možete posredovati e-naslov u Sloveniji
za kontakt. havala
marija
I mene interesuje kako uspeva na pesku, na Kelebiji! Kao i cena i nabavka semena. Članak je poučan! Haj, svima!
marija
Svaka trska traži vodu, pa mislim da bi teško rasla napesku, kad pripeče 50tak stepeni pri tlu na suncu! Gas je preskup al gde skladištiti tolku trsku? 😊
marija
O hvala, imam vas u vidu! Javit ću vam se, haj! 😊
violeta
Ja sam protiv. Ja sam za sunce.
miroslav
Labud,
Evo vam moj e-mail:axter@teol.net ,pa mi pošaljite kontakt za nabavku sjemena.Hvala.
Deki
Članak me je zaista oduševio. Inače sam pobornik alternativnih rešenja u mnogim sferama života i ova biljka izgleda kao sveti gral. Imam zemlju u centralnoj Srbiji u pomoravlju i neke površine bih zasejao (ili zasadio kako već) ovom biljkom. Zamolio bih za kontakt meil i za konsultacije i za nabavku sadnog materijala. Imam kotao od 90 kw i radi preko zime i kao insinerator jer u njemu sagorim sav biološki otpad koji sakupim sa njiva, drvenu strugotinu, piljevinu ... moj meil je
.(JavaScript must be enabled to view this email address) Zajedno smo jači. Pozz.
kristijan
Pozdrav Labud
Bit ću Vam zahvalan ako mi pošaljete kontakt za sjeme na (
.(JavaScript must be enabled to view this email address)) ako je moguče
Hvala unapred
LP svima
DS
labud, bio bi vam jako zahvalan kad bi mi na mail poslali kontakt za sjeme. Moj mail je
.(JavaScript must be enabled to view this email address)
Hvala
wf13
Zdravo!
Hipotetsko pitanje;
ako se netko ogluši na odredbu ministarstva zaštite i okoliša da treba posebna dozvola… i zasadi tu “eksperimentalnu” biljku na 4-5 mjesta u svome vrtu…je li predviđena koja kazna?
Samo ovako pitam. //o_O\\’
mama
Ovo jeftino i ekološko gorivo treba maksimalno iskoristiti a oni koji bi ga zabranili nisu zdrave pameti.
Pozdrav za sve alternativce! 👍
buda
kako su neki komentirali-izvrstan članak.ja sam o tome čitao prije nekuh dvije godine.nitko pa čak niti labud ne navodi za što bi iskoristili miskantus.da li bi ga briketirali ili pravili gorivo.ili ga jednostavno prodavali kao sirovinu.za sirovinu dobijete najmanju cijenu.a za briket je potreban nekakav strojčić.koliko košta nisam upoznat.za proizvodnju etanola potrebno je postrojenje koje vjerujem je skupo.i šta onda odlučiti.pročitao sam da na 1 ha treba 50 000 kom presadnica.
buda
na 1 ha treba 10 000 rizoma (sadnica).jedna na m2.2,3 kg briketiranog miskanthusa odgovaragrijanoj vrijednosti 1 l lož ulja.
cijena :
do 100 kom. 0,50
do 250 0,45
do 750 0,35
do 2000 0,30
do 13000 0,25
preko 13000 0,20
cijene su u eurima.(srbija-šabac)
MUFC
Miscanthus se trenutno najviše koristi baš za izgranje u krutoj formi (pelete, brikete, sječka, bale), kako ste i sami procitali, može se koristiti i za tekuča biogoriva, ali su za sada predtretmani koji prethode istome dosta skupi. U SAD dosta rade na tome.
Briketirka ili balirka nije baš neki strojčić, već pošten stoj čiju cijenu svakako treba ukalkulirati za one koje misle nešto ozbiljnije…
Je, prema literature ide 10 000 rizoma na ha, međutim nije loša stvar popunuti još taj sklop, pa saditi na cca 80 na 80 cm.
Deki, prošnjofaj malo istraživanja od prof Đeletovića iz Zemuna i dobiti češ sve odgovore za mogučnost uzgoja Miscnthusa na području Srbije.
Da se vratim na početk, nije problem kupiti rizome ali problem je dobiti dozvolu od Ministarstva zaštite okoliša. A ako netko planira i na svoju ruku saditi, svakako predlažem uvoz iz Austije, isključivo radi granice.
Labud, u Srbiji nije potrebana nikakva posebna dozvola? A ovo da se sadi na tlima lošije kvalite je jedino ispravno. Nema smisla saditi takve kulture na kvalietnim-plodnim tlim.
lP
buda
ima i malih briketirki.treba u početku kupiti nešto manje i polovno dok se posao ne razgrana.treba i strojček za usitnjavanje.u konačnici sve prvo na papir i onda u posao.može i više zaineresiranih uložiti u strojeve.možd mini labos za in vitro? (cijena ?)
Josip
Pozdrav svima,
na tržištu EU postoji nekoliko specijaliziranih proizvođača opreme za preradu Miskantusa. Može se nabaviti i polovna oprema.
Laboratorij je ozbiljna investicija. Potrebno je 10 i više zaposlenih (2-3 posebno obućena stručnjaka i posada od 7-8 uposlenika posebno priučenih za rad za mikropropagaciju, oprema za takav laboratorij je veča investicija itd… Proizvodnja in-vitro reznica zahtjeva i toplu gredu za presađivanje i rast sadnica. Cjeloukupna investicija je povezana sa avtorskim pravima. Postupak proizvodnje je pod ‘‘copyrightom’’ zaštitom. LP, Josip.
MUFC
Josipe,
Aposlutno se slažem sa Vama da je, barem za sada, mikropropagacija još preskupa investicija.
Recite mi, molim Vas, imate li kakva iskustva s krajnjem korištenjem u ložištima (kotlovima-sve jedno) bilo u vidu sječke, peleta ili briketa? Obzirom da se bavim istraživanjima primarne proizvodnje i energetskom karakteristikam u taj daljni segmente previše ne ulazim a u literaturi se nalaze oportuni podaci.
Josip
Pozdrav svima, primjena Miskantusa u kotlovima je jednostavna ako posjedujemo kotao (ložište) gdje možemo, da nadziremo tempertauru u samom ložištu. Miskantus izgorjeva na temperaturi od 1.220 do 1.400°C. Ima nisko talište pepela ispod 930°C. Novije peči od proizvođača kao što su: FRÖLING, ETA, KWB, GUNTAMATIC, HARGASSNER, HEIZOMAT, BIOKOMPAKT i druge imaju poseban certifikat za kotlova na Miskantus. U Sloveniji postoji više objekata (stambene zgrade, škole, vrtiči i privatna domačinstva) gdje su montirana ložišta na Miskantus (kombinovana sa drvnom biomasom). U ovom trenutku upotrebljavaju drvnu biomasu (pelete i brikete) jer Miskantusa još nema u potrbnim količinama (osim na privatnim imanjima). Upotreba peleta i briketa iz Miskantusa je planirana za sljedeču sezonu(2015). LP, Josip
Miro
Josipe,
dali miskantus usitnjen moze se koristiti u pecicama na piljevinu ili ima veliku kaloricnost.
LP. Miro
Josip
Zdravo Mirko, Miskantus se može upotrebljavati u različitim pečima (kotlovima), pa i u onim koji se lože na piljevinu. Prije loženja ga je potrebno usitniti na potrebnu granulaciju. Ima nisko talište pepela i visoku temperaturo izgorevanja i ako ne kontrolišemo temperaturu ložišta (ispod 930°C) proizvodi se ‘‘klinker’’ ili šljaka koja se ljepi za kučište peči. Nije ništa strašno, ali je potrebno često čistiti peč od naslaga. Lp, Josip
Miro
Josipe,
Hvala na odgovoru, mislim da idem u proizvodnju miscantusa za vlastite potrebe, za pec na piljevinu a mozda i na vece povrsine pa u proizvodnju briketa.
buda
Zašto admini obrišu post sa postavljenim web adresama gdje
se mogu vidjeti korisne informacije ?
G.Josipe da li se može miješati miskantus i drvena piljevina? Treba li imati i mlin za miskantus pošto je kombajn preskup za malu površinu(ručna berba se može obaviti) ?
Igor
Amerikanci su proizveli čak benzin iz miskantusa ali se navodi da su kao zaštitili taj miskantus i nazvali ga freedom a sve je financirao BP!
Ako je neko više upoznat s tim molim da mi javi!
buda
to o proizvodnji goriva iz miskantusa ili neke druge zelena mase je fantastična samo na kraju dolazi razočarenje sa cijenom cijelog pogona.može li pojedinac ili više njih to izfinancirati i nakon koliko godina počinje biti isplativo i da li uopće država daje dozvole za privatne rafinerije.gosp.Josip mi piše u mailu da je cijena miskantusa za pelete 80-100€ /t.i to je dobra zarada ako se ima 30 t/ha i nekoliko ha posađeno.
Josip
Zdravo Buda,
Miskantus može da se mješa sa drvnom masom (piljevinom), takva mješavina pogoduje loženju u običnim kotlovima(pećima) koje nemaju posebni sistem za nadzor izgorjevanja i kontrolu toplote ispod 930°C. Postoje razni recepti, za proizvodnju takvih mješanih peleta (30-70; 50-50; 70-30% u korist Miskantusa). Žetva Miskantusa na manjim površinama (od 1 do 2 ha) je moguča i ekonomski opravdana pomoću rotirajuće kose, poslije žetve Miskantus odpremimo na pogodno mjesto za dalju preradu. Lp, Josip
savo
gdje se moze nabaviti sjeme i od koga traziti točno dozvolu
buda
G.Josipe kakva je razlika u spravljanju rizoma i sadnica ?
Josip
Pozdrav svima, juče sam napisao odgovor kakva je razlika između sadnica i rizoma. Danas ga nevidim? Možda je se je podkrala kakva administrativna greška? Miskantus je neinvazivna i sterilna biljaka tako da nema sjemena. Rizomi su mali korjeni koji se odsjeku od odrasle biljke (stare ca. 4-5 godina). Svaki takav korijen mora da ima minimalno 5 ‘‘okca’’ izraštaja iz kojih se razvija stabljika i minimalno 2-3 vlati korijena koji gledaju u suprotnom pravcu. Vremenski rok poslije odsjecanja i pripreme za novo sađenje rizoma je veoma kratak. Ukoliko se takav rizom neskladišti na hladnom (max 6°C), mračnom i vlažnom mjest, brzo se osuši. Kada ga posadimo, nismo sigurni dali će proklijati, ponekad kasni cijelu sezoni i moguč je ispad rodnosti do 40% po ha. Kad proklija, obično iraste 5-12 stabljika nekada i do 20. Nasuprot rizomu sadnica odmah pokaže svoj rezultat. Sadnica je 100% uspješna u svome rastu (jedino ako je mehanički neuništimo). Sadnica da 30% veči prinos, u prvih 30-60 dana nakon sađenja izrastaju nove stabljike (između 40-80), lani smo imali primjer čak 105 iz jedne sadnice. Sadnica več u trečoj godini da maksimalan prinos biomase (za 1/3 brže nego rizom). Sadnicu možemo saditi od maja pa do kraja augusta). To su ukratko najvažnije razlike rizoma i sadnice. Za više informacija me kontaktirajte na email:
.(JavaScript must be enabled to view this email address) Nadam se da ovaj odgovor neće nestati sa foruma?! Lp, Josip
