Zamislite Vaše iznenađenje, kada biste otkrili da je sadržaj vitamina i minerala u povrću i voću drastično pao.

Upravo to se dogodilo nutricionistu po imenu Alex Jack, koji je proučavao izviješće Ministarstva Poljoprivrede SAD-a o hranjivim sastojcima  voća i povrća. Nevjerojatno otkriće se desilo kada je Jack usporedio  nedavno objavljene podatke o nutrijentima povrća sa podatcima od prije 20 godina, koje je imao pri ruci.

U nekim slučajevima razlika između sadržaja vitamina i minerala bila je ogromna. Sadržaj kalcija u brokuli pao je za 50%, željeza u watercress salati za 88%, a vitamina C u cvjetači za 40%.

Na top listi najugroženijih esencijalnih hranjiva nalaze se esencijalne masne kiseline, elementi u tragovima, minerali, vitamini i kisik. Istraživanja ukazuju da voće i povrće danas sadrži puno manje količine vitamina i minerala, s tendencijom daljnjeg smanjivanja uslijed skladištenja ili termičke obrade prilikom kuhanja.

Kako objasniti nedostatak vitamina?

Da bi objasnio misterij o nedostatku vitamina u povrću, Jack se obratio Ministarstvu Poljoprivrede, ali bezuspješno. Pitanja drugih organizacija također su ostala bez odgovora.

Jedna djelatnica Ministarstva Poljoprivrede kasnije je rekla, da na nedostatak nutrijenata u hrani ne treba gledati izvan konteksta. Po njezinom mišljenju, nije bitno što je sadržaj kalcija u kukuruzu pao za 78%, jer nitko ne jede kukuruz zbog kalcija. Također je rekla da je nivo hranjivih sastojaka mogao pasti zbog razlika u testiranju hrane. Na primjer, koncepcija o tome, što je jestivo, a što nije, mogla se promijeniti.  Drugim riječima, možda su prije dvadeset godina ljudi jeli cijeli kukuruz u klipu, pa su dobivali više vitamina.

Vitamini nestaju

Odlučili smo to istražiti. Kada smo usporedili tabelu nutrijenata iz 1963 godine i današnje podatke, postalo je jasno da se je hranjiva vrijednost mnogih vrsta voća i povrća smanjila, u nekim slučajevima drastično. Na primjer, količina vitamina C u paprici se smanjila sa 128 na 89 mg. Sadržaj vitamina A u jabukama se smanjio sa 90 mg na 53 mg.  Nestanak nutrijenata bio je očigledan u povrću i u manjoj mjeri u voću.

Dok smo proučavali nestanak vitamina, objavljeno je upozorenje Nacionalne Akademije Znanosti: „Trebate jesti dupla više povrća, da bi dobili istu količinu vitamina A“.

Čini se da su mrkva i tikva iznimke i da još uvijek sadrže visoke količine vitamina A. Ali drugo povrće gubi sadržaj vitamina i minerala.  Skoro polovica kalcija i vitamina A u brokuli  je nestala. I kelj više nije kao što je bio. Ako ga jedete zbog vitamina i minerala, trebate znati da je sadržaj vitamina A u kelju pao sa 6500 na 3800, kalija sa 400 na 170, a magnezija sa 57 na 9.

Cvjetača je izgubila skoro pola od ukupne količine vitamina C, zajedno sa tiaminom i riboflavinom. Ananas je izgubio kalcij, koji je pao sa 17 na 7mg. I to nije kraj – lista se nastavlja.

Što za ručak?

Preporučuje se da jedemo 3-5 porcija povrća i 2-4 porcija voća dnevno. Ali radimo li to? Istraživanja pokazuju, da NE. Nastaje važno pitanje: „Ako to ne radimo, na koji način dobivamo vitamine?“ Odgovor je: „NE DOBIVAMO“.

 
Jasno je, da su naše prehrambene navike užasne, i da ih ne volimo mijenjati. Ali čak ni ljudi, koji su ih promijenili, ne jedu dovoljno vitamina. Istraživanja su pokazala, da manjina ljudi, koja je izabrala zdravu prehranu, svejedno ne jede preporučenu dozu voća i povrća dnevno. Što da radimo?
 

Uzimajte vitamine – to funkcionira!

Učinkovitost suplemenata potvrdila je znanost. Mnoge bolesti – rak, srčani i moždani udar, gubitak koštane mase – sve to se može spriječiti uzimanjem odgovarajućih nutrijenata. Učinak je još veći ako ih uzimate konstantno i duže vremena. Potvrđeno je, da redovito uzimanje folne kiseline smanjuje rizik od raka crijeva za 75%!  (Pretpostavlja se, da čak 90% stanovništva ne konzumira dovoljno folne kiseline). Uzimanjem vitamina B6 može se smanjiti rizik od bolesti srca.  

Ako teorija o padu vitamina i minerala u voću i povrću bude potvrđena, jasno je da ljudi neće više moći računati na povrće i voće kao jedini izvor vitamina.  Mnogi ljudi ne uspijevaju pojesti ne samo 9, nego ni 5 porcija voća i povrća dnevno. Besmisleno je tražiti, da jedu više od 9 porcija, da bi nadoknadili gubitak vitamina.

Article adopted from LE Magazine