Prehrana za vruće dane
| Tweet |
| by Ivan Palijan |
Ayurvedska preporuka za ljetnu prehranu
Koja je hrana najbolja za ljeto?
Možemo li učiniti nešto da se ljeti osjećamo bolje i lakše podnosimo vrućine?
Ayurveda daje savjet o ljetnoj prehrani i objašnjava što se događa s našim tijelom tijekom ovog godišnjeg doba.
Godišnja doba itekako utječu na osjetljivu ravnotežu unutar našeg organizma.
Taj utjecaj možemo ublažiti promjenom životnih navika i prehrane.
Ljeti se sunce punom snagom obrušava na zemlju, isparava nakupljenu vlagu i stvara obilje vrućine i suhoće.
Tijekom ljeta dominira pitta doša. Riječ pitta dolazi iz sanskritske riječi tap što znači stvaranje topline. Pittu karakterizira toplina, energija, svijetlo i promjena.
Zanimljivo je da bez obzira na to da se pitta povezuje sa snažnom probavom, ljetna vrućina zapravo suzbija agni, našu probavnu vatru.
Ayurvedski liječnici uspoređuju to s vrućom vodom koja gasi vatru isto kao i hladna.
Iz tog razloga ljeti je najbolje jesti lagano.
Koja ja hrana najbolja za vruće ljetne dane
Ljeti birajte slatku, vlažnu, hladnu i tekuću hranu kako biste smirili pittu, poput mliječnih napitaka, riže, voća i tofua.
Sok od aloe vere je odličan biljni tonik za ljeto koji pomaže jetri i hladi organizam.
Budite umjereni s alkoholom ljeti. Alkohol u ljetnim vrućinama može snažno pojačati pittu.
Na isti način može djelovati previše začinjena, ljuta, vruća, paprena, kisela, masna i slana hrana. I ona će jako uznemiriti vašu pitta došu.
Makrobiotika također govori kako u ovo godišnje doba trebamo jesti laganiju hranu.
Preporučuje da jedemo sezonsko voće i povrće koje raste u našim krajevima i pijemo vodu i ohlađeni povrtni temeljac.
Namirnice kojima trebamo davati prednost
- slatko voće – jabuke, marelice, smokve, trešnje, grožđe, lubenice, dinje, šljive
- slatko i gorko povrće – tikvice, šparoge, paprike, svježi kukuruz, krastavci, cvjetača
- klice
- žitarice – ječam, bijela i basmati riža, proizvodi od integralne pšenice
- grahorice (leća, slanutak) - trebate ih povremeno jesti ljeti zbog njihove vlažne prirode
- proizvodi od soje – tofu, sojino mlijeko
- sjemenke bundeve, suncokreta
- domaći mliječni proizvodi – svježi sir, kravlje mlijeko, kozje mlijeko
- začini – svježi bosiljak, korijander, kumin, kopar, komorač, metvica, šafran, kurkuma
- ulja (umjereno) – maslinovo, suncokretovo
- piće – voda, svježi voćni sokovi od slatkog voća, sokovi od povrća (slatkog i gorkog)
- ohlađeni mliječni napici i procijeđeni temeljac od povrća
- biljni ohlađeni čajevi – od kamilice, komorača, hibiskusa, koprive, metvice
Namirnice koje je najbolje izbjegavati jer imaju zagrijavajuća svojstva
- kiselo voće – kisele jabuke, nedozrelo (kiselo) voće, ribizli, višnje, zeleno grožđe, limun
- povrće – ciklu, mrkvu, patlidžan, češnjak, masline, korabu, sirovi luk, ljute papričice
- žitarice – kukuruz, heljdu, raž, proso, zob
- bademe, brazilske oraščiće, indijske oraščiće, orah, kikiriki
- sezamove sjemenke
- bosiljak, lovor, klinčić, đumbir, mažuran, origano, crvenu papriku, ružmarin, kadulju
- tvrdi sir, feta sir, kiselo vrhnje, jogurt (možete ga piti samo razrijeđenog vodom 1:1)
- alkoholna pića, gazirana pića, kavu, čaj, kisele voćne sokove
-
biljne čajeve od kadulje, đumbira i cimeta
Kako može izgledati vaš dnevni meni ljeti
- zajutrak: žitne pahuljice sa sojinim ili domaćim kravljim mlijekom
- doručak: voćna salata
- ručak: pšenični krekeri, namaz od povrća i miješana salata od povrća
- užina: biljni čaj
- večera: kuhani slanutak, kuhana riža i pirjano povrće
- desert: puding od vanilije ili pšenični griz kuhan s voćem (ohlađen)
- piće: prirodni voćni sok razrijeđen jednakom količinom vode
Kada sredinom i krajem ljeta počnu pljuskovi i poveća se vlaga u zraku, to je vrijeme kada se mogu poremetiti i vata i kapha doše. To će od nas tražiti da se pozabavimo i njima.
Kako smiriti sve tri doše u isto vrijeme? Svojoj prehrani dodajte ječam, proizvode od integralne pšenice i riže, te izdašne juhe od povrća. Kao zaslađivač umjesto šećera, tamo gdje je to prigodno, koristite med.
Stoga, pripremite se za "ljetnu" hranu - napunite tanjure svježim sezonskim voćem i povrćem te pobrinite se da unosite dovoljno tekućine!
| Tweet |
|   |
Svidio Vam se članak? Primajte naš elektronski časopis, besplatno je!
Pribilježite se ovdje!
Povezani članci
 | Komentari |
Prije nego što ostavite komentar, obavezno pročitajte pravila komentiranja na našem portalu.
zvrk
Nije loš izbor članka, ali ne treba samo prevoditi sa stranog jezika bez provere… Bosiljak vam je u obe kategorije svrstan (i kao Namirnica kojoj trebamo davati prednost i za izbegavanje)... Takodjer, mlečni proizvodi nikako nisu dobri za konzumaciju po ovim vručinama, jer stvaraju sluz…
slobodan tiodorovic
vjerovali ili ne, za ove vruce dane pored raznog voca i domacih sokova, najvise mi prija i fino razladuje krastavac u kisjelom mlijeku,, takode kuvani i peceni mladi kukuruz..
ne bjezim ni od kuvane rize sa brokulom i finim saftom sa mladom teletinom,.. ziveli ..
pozdrav iz vruce podgorice..
DŠ
Gdje na Bakanu raste aloja?
“Sok od aloe vere je odličan biljni tonik za ljeto koji pomaže jetri i hladi organizam.
Preporučuje da jedemo sezonsko voće i povrće koje raste u našim krajevima i pijemo vodu i ohlađeni povrtni temeljac.”
P. S.
Jogi-majstori limun svrstavaju u jednu od najvažnijim namirnica u ljudskoj prehrani, stoga ove preporuke ne drže vodu!
Proso i zob nezamjenjivi su u prehrani, zato ne mogu shvatiti one koji smatraju da ih valja ukloniti s jelovnika.
Valjda Arapi znaju zašto tamane proso u neograničenim količinama…
Kostadin
Nasi predci su, u vreme zetve (najvecih vrucina) za ishranu, koristili i ovaj obrok : krastvicu, sitno iseckanu na kockice, nekoliko sitno iseckanih cesnjeva belog luka, malo sirceta, soli i vode. Sve su to dobro pomesali i konzumirali. Bili su siti i zdravi! Da li to koristimo i danas? 
Mirko
Pomalo zbunjujete sa kontradiktornim preporukama.Najpre kažete u podnaslovu “Namirnice kojima trebamo davati prednost” u drugom redu “svježi kukuruz” a onda u podnaslovu “Namirnice koje je najbolje izbjegavati ...“u trećem redu žitarice: kukuruz. Jel se zna šta je sa tim kukuruzom? Da li da ga jedemo ili ne ?
Pozdrav, Mirko
mirjana
Mislim da organizam sam trazi laganu hranu,neka svako jede sta mu prija.
slavica s.
Na Balkanu a i sire Aloja raste u saksijama jer je to biljka osetljiva na niske temperature. Inace najveci svetski plantazer Aloje je Nemac koji se izlecio Alojom a potom sav svoj novac ulozio u plantaze Aloje Juznoj Americi pa sada otuda izvozi sokove i ostale produkte od Aloje.
No sa Alojom treba biti oprezan jer se ni oan ne sme koristiti u vecim kolicinama a oni recepti sa Alojom koji imaju u svom sastavu alkohol nikako ne smeju uzimati oni sa bolesnom jetrom, dijabetisom, srcanim smetnjama, bolestima bubrega.
Ja sam za ishranu svega sto je sveze i sezonsko i sa nasih prostora, ALI LIMUN ne treba izbaciti iz ishrane. Koristite kada god imate mogucnosti da uberete sveze divlje jestivo bilje koje ima izvanredna lekovita dejstva a puno je minerala, vitamina, gorkih materija, i raznoraznih drugih sastojaka kojih nema u domacem povrcu.
jedite namirnice koje vam telu prijaju a TO STE VI JEDINI I SAMO VI KOJI MOZETE OSETITI SAT VAM NE PRIJA !!! ujedno time vam telo i daje signal sta mu ne prija po krvnim grupama. Moja saznanja u vezi toga su da su se skoro u najvecem broju slucajeva poklapale analize krvi na test netolerancije na hranu i stanja te osobe koja je sama osetila sta joj prija ili ne…
SLUSAJTE SVOJE TELO IZNUTRA !!!
NASI ORGANI SU PAMETNIJI OD NAS !!!
POCNITE SLUSATI SVOJE UNUTARNJE ORGANE !!!
naravno neko ce reci pa ja zelim cokoladu a ona nije zdrava. Tacno! Ali to se odnosi na one koji se nezdravo hrane pa im telo najcesce trazi te proste secere koji su jako stetni po nas. No ako se jede sveza, raznovrsna hrana tada nase celije dobijaju sve potrebno i nemaju potrebu za cokoladom. Znam sta pricam jer sam i sama nekada bila gutac cokolada i slatkisa. sada mi ni na pamet ne padaju jer moje telo ih ne trazi, a to je najvaznije…
tatjana
Čokolada je zdrava.
“Slatka poslastica je bogata antioksidansima, a sadrži i teobromin koji je dobar za živčani sustav. Najnovija istraživanja londonskog Imperial Collegea su pokazala da čokolada može zaustaviti kašalj. Antioksidansima koje sadrži pripisuje se i zaštitnička uloga od štetnih UV zračenja.”
Izvor: Večernji list
tatjana
Crna čokolada smanjuje stres
Jedite crnu čokoladu i riješit ćete se stresa! Tako glasi zaključak američkog istraživanja, objavljenog u časopisu Journal of Proteome Research.
Istraživanje, provedeno nad 30 ispitanika koji su bili pod stresom, pokazalo je da već 40 grama crne čokolade na dan snižava hormon stresa. Time je povećan popis zdravstvenih koristi flavonoida, sastojka kakaa.
Crna čokolada snizila je razine adrenalina, noradrenalina, normetanefrina, kortikosterona te hormona stresa kortizola kod sudionika istraživanja.
Tamna čokolada štiti od komplikacija ciroze jetre
Ne samo da tamna čokolada snižava krvni tlak i štiti nas od moždanog udara, nego su stručnjaci ustanovili kako ona također štiti od komplikacija koje se povezuju s cirozom jetre.
Ciroza je kronična bolest jetre, obilježena oštećenjima tkiva, gubitkom funkcije jetre, nakupljanjem vode u abdomenu i krvarenjima. Stanice jetre odumiru zbog upale i zamjenjuje ih tkivo puno ožiljaka, koje sprječava pravilan protok krvi, te tako povisuje tlak u venama koje donose krv i nutrijente jetri, želucu i jednjaku. Rezultat je veći rizik krvarenja jer žile mogu puknuti.
Tamna čokolada (ona s visokim udjelom kakaa) moguće štiti od puknuća krvnih žila jer smanjuje tlak, te samim time smanjuje izglede komplikacija zbog ciroze koje mogu dovesti do smrti.
Za potrebe ovog istraživanja, 21 bolesnik je isprobao tekuću ili dijetu s 85-postotnim kakaom i 0,55 grama tamne čokolade po kilogramu težine. Jedanaest je pacijenata konzumiralo bijelu čokoladu koja nema potrebne antioksidanse.
Pola sata nakon konzumacije obroka istraživači su izmjerili protok krvi koji upućuje na visoki tlak unutar arterija. Rezultati su pokazali kako tamna čokolada značajno snizuje tlak u krvnim žilama koje opskrbljuju jetru, dok ispitanici koji su pojeli bijelu čokoladu nisu imali nikakve dobrobiti.
Tamna čokolada mogla bi biti prirodna opcija za bolesnike s cirozom jetre koja može spriječiti smrtonosne komplikacije ove bolesti.
(vijesti.ba / vecernji list)
senada
...hmm…ne znam šta da kažem ???
Jedite ono što vam organizam traži…to jeste bitno ali ne zaboravite UMJERENOST ...u svemu ..ne samo u hrani ....ukoliko je izbalansiran meni i vodi se računa da se na vrijeme i polahko konzumira hrana…mislim da je to već preduslov dobrog zdravlja ...
ŽELIM VAM SVIMA PUNO,PUNO ZDRAVLJA ...
slavica s.
Apsolutno tacni navodi i gorkoj cokoladi ALI to ne znaci da sada navalite na tu cokoladu jer vece doze nisu pozeljne.
Evropski strucnjaci za ishranu kazu da je dovoljno dnevno pojesti 1 - 2 kockice te gorke cokolade ili 2 kasike kakao.
naravno uvek pogledajte sastav cokolada. Po meni na ovim prostorima je najbolja ,,lindt,, gorka a ime je u opcijama od: 80% 90% kakao mase pakovana u tablama od 100 gr ili u kutijama spakovana kao tanki listici koja ima poseban ukus kakao mase. Ko nije navikao na prvi zalogaj je pregorka ali kada lagano to otapate u ustima tek tada vam se pocne dopadati taj bozanstveni ukus.
jeste preskupa u odnosu na nase gorke ili mlecne ALI VREDI !!! UOSTALOM JEDU SE 2 KOCKE DNEVNO A TO ZNACI IAMTE JE ZA PAR DANA…Ovu vrstu cokolade koriste vrhunski sposrtisti u pauzama meceva jer daje veliku energiju i smanjuje stres.
nada
soja je otrovna biljka, pa je treba svakako izbegavati
DŠ
Nabolji omjer cijene i kvalitete imaju grožđice.
Iz organskog uzgoja, jasno!
"Alternativa za Vas"
Zamolila sam autora članka da se javi preko komentara i objasni zašto su kukuruz i bosiljak na obje dvije liste.
No, za sada bi dala svoje mišljenje:
prema ayurvedi, svježi bosiljak i suhi bosiljak mogu imati različita svojstva, kao što i kuhani kukuruz i sirovi kukuruz.
Ivan Palijan
Pozdrav svima,
Tema ovog članka je podjela namirnica. Prema ayurvedi neke namirnice griju, a neke hlade i time bismo ih trebali jesti u manjoj ili većoj količini tijekom ljeta kada je pita doša prirodno povećana. To nema veze s njihovom prehrambenom vrijednošću, spadaju li na neku listu “zdrave prehrane” (bez obzira na paradigmu ili izvor koji netko koristi), s time što kaže neka druga tradicija i kakva se hrana tradicionalno uzgaja i konzumira na pojedinim podnebljima. Ayurveda je ayurveda i kada govorimo o njoj govorimo samo o njoj. Isto kao što bismo u razgovoru o matematici govorili samo o matematici.
Svježi kukuruz ima neka svojstva koja hlade a zbog načina na koji ga konzumiramo kuhanog ili pečenog možemo ga svrstati u kategoriju povrća. Suha zrna kukuruza koja mi većinom jedemo kao žitaricu, odnosno kao brašno, žgance (palentu, puru) ili kokice imaju zagrijavajuća svojstva.
Svježi bosiljak ima neka svojstva koja hlade, ali suhi bosiljak koji mi većinom konzumiramo kao začin ima zagrijavajuća svojstva.
Nije neobično da namirnice mijenjauju svoja svojstva nakon što se obrade, na sličan način kao što mijenjaju svoja svojstva nakon što ih probavimo.
Ne treba izbjegavati mliječne proizvode samo zato što stvaraju sluz. Ona nam je u ovom slučaju potrebna, jer ljeti gubimo tekućinu. Pita doša je ta koja suši, a sluz ima kapha odlike, odnosno, vlažna je.
Čisti sok aloa vere možemo kupiti u svakoj ljekarni. Pije se u malim količinama razrijeđen vodom prema uputstvima na pakiranju.
Limun ljeti, poput svih agruma i kiselog povrća treba konzumirati u malim količinama zbog njegovih zagrijavajućih svojstava opisanih gore.
Zobena kaša (od zobenih pahuljica) može imati svojstva koja hlade i u redu ju je konzumirati sa sojinim ili kravljim mlijekom. No, zob i proso, uglavnom imaju zagrijavajuća svojstva i njih trebamo ljeti jesti manje. Proso je važna namirnica u Indiji i većem dijelu ekvatorijalne Afrike, a traži suhu klimu pa možemo vidjeti otkuda joj dolaze ta svojstva koja povećavaju pita došu.
Ukoliko postoje još neka pitanja oko ove teme, slobodno mi se moćžete javiti na e-mail.
Srdačan pozdrav svima,
Ivan Palijan
DŠ
Palijan griješi kada preporučuje da zobenu kažu miješamo s kravljim ili sojinim mlijekom, što se kosi s pravilima o miješanju bjelančevina i ugljikohidrata.
Inače, barem jedan cijeli limun (ne samo sok) treba pojesti svakoga dana, a on nas sigurno ne će zagrijati.
Proso je prevažna namirnica jer je lužnata i sigurno da 100-200 grama ne će štetiti.
Naprotiv!
P. S.
Piše se “pakovanje”! Pakiranje je postupak, a pakovanje omot u kojemu se nalazi hrana ili sličan proizvod!
Ivan Palijan
Pretpostavljam da trebam pojasniti još neke stvari, kako ne bi dolazilo do daljnje zbrke u komentarima.
Kao što sam napisao i u članku i u komentaru ovdje je tema ayurvedska podjela namirnica, odnosno, koje namirnice smiruju (hlade naš sustav), a koje povećavaju (zagrijavaju naš sustav) pita došu i zbog toga ih je bolje konzumirati ljeti u manjim ili većim količinama.
Komentar DŠ se vjerojatno odnosi na namirnice i njihove kombinacije koje izazivaju ili suzbijaju acidozu, te na neka mišljenja o limunu iz narodne predaje, pretpostavljam. No, niti jedan od tih pogleda na prehranu nema veze s ayurvedom, a samim time niti sa temom ovog članka, bez obzira koliko je DŠ u pravu ili nije.
Takozvano “pravilo o miješanju bjelančevina i ugljikohidrata” odnosno njihovom izbjegavanju u istom obroku se već pokazalo i dokazalo kao velika greška i u znanstvenim i u tzv. alternativnim krugovima. Ne znam otkuda dolazi ovaj komentar.
Limun, što god mi mislili o njemu, zagrijava tijelo, a proso također (što je samo jedno od njihovih svojstava). Obje namirnice su izuzetno (poput mnogih ostalih) korisne za naš organizam, ali njihov unos je tijekom ljeta bolje ograničiti (dok ih zimi treba pojačati) i zamijeniti ih nekim jednako kvalitetnim, izbor nam je stvarno raznolik. Naravno, oni koji imaju običaj piti par kapi (ovo je vrlo mala količina) limuna u vrućoj vodi radi čišćenja probavnog sustava mogu to raditi svaki dan. Oni koji to ne rade, možda bi mogli probati.
Što se “pakiranja” tiče, dopustimo Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje neka kaže svoje:
“Hrvatskomu standardnom jeziku ne pripada ni imenica *pakovanje ni glagol *pakovati od kojega je tvorena. Umjesto njih treba upotrebljavati imenicu pakiranje i glagol pakirati. Uvođenje značenjske razlike u hrvatski standardni jezik s tumačenjem da pakiranje znači ‘proces u kojemu se što pakira’, a *pakovanje ‘rezultat procesa u kojemu se što pakira’ nije opravdano jer imenica pakiranje ima oba navedena značenja. Stoga je pogrješno: *veliko pakovanje slatkiša, *malo pakovanje lijeka, a pravilno: veliko pakiranje slatkiša, malo pakiranje lijeka.”
http://savjetnik.ihjj.hr/savjet.php?id=225/
Sa štovanjem,
IP
DŠ
“Takozvano “pravilo o miješanju bjelančevina i ugljikohidrata” odnosno njihovom izbjegavanju u istom obroku se već pokazalo i dokazalo kao velika greška i u znanstvenim i u tzv. alternativnim krugovima. Ne znam otkuda dolazi ovaj komentar.”
Nije tu ništa tzv! Treba samo malo uključiti mozak i othrvati se farmaceutskim i drugim lobijima. Poput onih koji nam savjetuju da jedemo zobene pahuljice i miješamo ih s mlijekom!? Naime, drugačije taj bućkuriš ne bismo mogli pojesti jer je bezukusan i štetan. Inače, razlika između zobi (zobene kaše) i zobenih pahuljica jest kao između mercedesa i fiće. Kada jedanput sjednemo u mercedes, tj. svoj organizam naviknemo na čistu zob, nikada više ne ćemo poželjeti da se drndamo u fići, tj. da se kljukamo zobenim pahuljicama. Jasno, to je teško postići ako hranimo vlastiti ego, a zanemarujemo organizam. I kada bi ljudi znali kako se te pahuljice rade, a sve je objašnjeno u Diamondovoj knjizi “Fit for life”, onda bi od njih bježali kao vrag od tamjana.
DŠ
“Limun, što god mi mislili o njemu, zagrijava tijelo, a proso također (što je samo jedno od njihovih svojstava). Obje namirnice su izuzetno (poput mnogih ostalih) korisne za naš organizam, ali njihov unos je tijekom ljeta bolje ograničiti (dok ih zimi treba pojačati) i zamijeniti ih nekim jednako kvalitetnim, izbor nam je stvarno raznolik. Naravno, oni koji imaju običaj piti par kapi (ovo je vrlo mala količina) limuna u vrućoj vodi radi čišćenja probavnog sustava mogu to raditi svaki dan. Oni koji to ne rade, možda bi mogli probati.”
Na malomu prostoru hrpa besmilica! Ja svakoga dana pojedem pola do jednoga limuna. I to cijeloga limuna! Naime, očistim ga do kore, iskoristim maksimalno! Na tjedan pojedem oko 500 grama prosa. I tako ljeti i zimi. Nisam primijetio nikakvo zagrijavanje! Čak i da postoji, apsurdno je ograničavati unos spomenutih prvorazrednih namirnica!
Evo što o limunu u knjizi “Joga i sport” (str. 92, prijevod na srpski) piše Sevarajan Yesudian, osnivač prve europske škole joge:
“Konačno moram spomenuti još jedno univerzalno sredstvo: limun. Svako treba da pojede bar jedan limun dnevno, leti i zimi. Najbolji specijalisti za reumatizam prepisuju sok od dva do tri limuna da se popije, a zatim da se pojede jedna samlevena limunova kora pomešana sa šoljicom meda. Na žalost, limun koji se može dobiti u severnim zemljama obično je ubran pre dozrevanja, opor je i njegova vitaminska i terapeutska vrednost ne može se uporediti s vanredno ukusnim, potpuno razvijenim limunom koji je sazreo na drvetu. Zato je dobro pomešati limunov sok sa medom, da nam suviše jaka kiselina ne bi škodila.”
DŠ
“Što se “pakiranja” tiče, dopustimo Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje neka kaže svoje:
“Hrvatskomu standardnom jeziku ne pripada ni imenica *pakovanje ni glagol *pakovati od kojega je tvorena. Umjesto njih treba upotrebljavati imenicu pakiranje i glagol pakirati. Uvođenje značenjske razlike u hrvatski standardni jezik s tumačenjem da pakiranje znači ‘proces u kojemu se što pakira’, a *pakovanje ‘rezultat procesa u kojemu se što pakira’ nije opravdano jer imenica pakiranje ima oba navedena značenja. Stoga je pogrješno: *veliko pakovanje slatkiša, *malo pakovanje lijeka, a pravilno: veliko pakiranje slatkiša, malo pakiranje lijeka.”
http://savjetnik.ihjj.hr/savjet.php?id=225/”
Jasno da ćemo u demokratskomu društvu dopustiti neimenovanom autoru da svašta piskara, ali ja ću ipak spomenuti one koji imaju svoje ime i prezime.
Prof dr. Vladimir Anić
Rječnik hrvatskoga jezika (str. 723.):
Pakovanje = pakung (njem.).
“Isto sranje, drugo (novo) pakovanje!”
——————-
Ova narodna izreka govori zašto riječ “pakovanje” mora biti dijelom standardnoga jezika. Kao i “besparica” koju su jezični puristi, budući da više ne postoje pare i dinari, željeli nasilno izbaciti iz jezika i zamijeniti ga, budući da “bezlipica” ne zvuči nikako, apsurdnom kovanicom “oskudica novca”.
—————————-
Prof. dr. Vladimir Anić, dr. Dunja Brozović-Rončević, prof. dr. Ivo Pranjković i drugi
Hrvatski enciklopedijski rječnik (str. 907):
Pakovanje = paket, pakung.
P. S.
U Anićevu i Hrvatskom enciklopedijskom rječniku riječ “pakiranje” nije posebno istaknuta.
Nandy
Sva čokolada u običnim dućanima je puna adetiva, čak i Lindt. Već sam to spomenul. Kupujte čokoladu iz dm-a jer na njima piše da nema adetiva(nadam se):
http://www.dm-drogeriemarkt.hr/cms/servlet/segment/hr_homepage/zdrava_hrana/alnatura/
i vidla sa ih ima i u Mulleru, malo su skupljije…
A što se tiče zobenih pahuljica, čitajte njihov sastav. Čim sam vidla da naše(hrv) imaju glukozni-fruktozni sirup nisam ih više nikad kupila. 
tatjana
Vidim ovdje, neki jedu koru limuna. Gdje kupuju limun čija je kora za jelo? Ja,npr.kupim u Konzumu ili Dioni pakovanje španjolskog limuna u mrežici, na koju su prilikom pakiranja uredno i pošteno nalijepili deklaraciju: “Kora nije za jelo. Tretirano sa ortofenil fenolom.” Slično je i sa turskim, a i sa neretvanskim limunima. Ako netko kupuje na tržnici nepakirano, (možda je samo raspakirano pakovanje), to ne znači da nije tretirano.
(Nisam ovo pisala zbog “pakovanja”, nego zbog limuna).
jasna
Šteta što se ayurvedske teme na kraju spotaknu na jezičnim i svim ostalim nadmudrivanjima, koja ničem ne služe nego samo zločestom egu. Tko vjeruje u ayurvedska pravila i preporuke, neka ih izvoli koristiti i o njima se informirati i na ovim stranicama
"Alternativa za Vas"
Jasna, slažem se.
Ovdje je riječ o ayurvedskim pravilima i preporukama. Tko ne voli ayurvedu, ne mora to čitati.
senada
..svo voće i povrće koje možemo odvojiti od tzv.sredine tj.koje možemo oguliti /svježe i suho/ ali i ono koje se ne može oguliti / bobičasto voće/ bi trebalo prije korištenja dobro oprati a zatim staviti u zdjelu s vodom da ogrezne i dodati prstohvat sode bikarbone bez aluminija koja će pomoći da se neutralizuju bakterije i eventualno gljivice.Nakon pola sata ponovo dobro oprati voće /ili povrće /Taj savjet sam dobila prošle godine i od kako ga slijedim osjećam se puno bolje i zdravije…
Pozz svima
Ana
DŠ,
Zar još niste shvatili da je ovdje riječ o ayurvedi? Ayurvedski pogled na kombiniranje naminrica se razlikuje od mišljenja nekih modernih nutricionista.
I zar se na svaki članak morate javiti s vašim negativnim komentarima? Imam osjećaj da to namjerno radite.
Alternativa, hvala na odličnom članku! Veoma poštujem ayurvedu i veselim se svakom članku na ovu temu.
Lijepi pozdrav od Ane iz Rijeke!
DŠ
Tatjana, biolimun može se kupiti u Bio&bio;-trgovinama i Mercatoru. Jest da je preskup, 30 kuna, ali Hrvati su dušu dali za deranje kože!
Ana, ja se javljam želeći s forumašima podijeliti svoje spoznaje. Nitko vas ne sili da prihvatite moje preporuke!
DŠ
Kada već govorite o ajurvedi…
Ja se trudim da u svakomu obroku imam šest okusa, što znači da strogo slijedim ajurvedske preporuke.
Danas sam cijeli dan “tamanio” proso. Najlakše ga je skuhati. To mogu i ja, antitalent za stajanje pored štednjaka. Dovoljno je da voda zakipi i onda u nju valja staviti proso (150-200 grama). Ostaviti ga 10 minuta da se kuha na slaboj vatrici i to je to! Kada se ohladi, valja ga poškropiti s malo soli i maslinova ulja.
Kao prilog imao sam mrkvu, koja je zbog gorkog i trpkog okusa nezamjenjiva, zelenu salatu koju sam poškropio sa solju i malo đumbirova praha te “octom”. Jasno, ocat je neprihvatljiv, stoga u salatu ide mješavina limunova soka, vode i maslinovog ulja.
Dakle, limun na stolu mora biti svaki dan, a proso što češće. Kakvo zagrijavanje, kakvi bakrači…
——————-
Tekst napisan 4. 7. 2012. u 23:25!
DŠ
Spominjem Bio&bio;-trgovine, ali i u njima čovjek mora dobro otvoriti oči. Neki sam dan prvi put u životu kupio suhe brusnice. Paprena cijena, gotovo 30 kuna za 100 grama.
A onda iznenađenje, brusnice čine 64 posto, a šećer 34 posto pakovanja. Tu je još javorov sirup i neko suncokretovo ulje.
Dakle, ispada da kilogram suhih brusnica stoji 500 kuna!
Legalna pljačka u režiji Bio&bio;-majstora!
Mylo
Mylo
Dš
Opet ste zločesti,nekim slučajem upravo u ruci držim bio&bio; suhe brusnice a kad na njima ljepo jasni i čitko piše…sastojci:Brusnice,koncentrirani sok od jabuke i suncokretovo ulje 1%
pozdrav svima i hvala na korisnim informacijama! :)
Mylo
Dakle brusnica je 99%
tatjana
Ma kako je to netko uštrcao sok od jabuke u suhe brusnice?
Smeta mi što neki komentatori napadaju DŠ, a njegovi su komentari među najboljima i najpametnijima na ovom portalu. Naši ljudi, čim se neka glava uzdigne iznad drugih, vade mač da je posijeku.
Mylo
Tatjana
Brusnice su zaslađene jabučnim koncentratom umjesto šečera,dakle daleko zdraviji zaslađivač.Nisam nikog napao več sam komentirao neistinu a kad smo kod vađenja mača onda je DŠ prvi koji ga je isukao naspram alternative.
tatjana
Svatko može iznijeti svoje mišljenje, ali nitko nema certifikat da baš on zna istinu…
DŠ
10:31, 6. 7. 2012.
Ekološke brusnice uvozi Bio&bio;, prodaje Konzum!
http://online.konzum.hr/products/60023570/brusnice-suhe-100-g-ekozona?source=SEARCH
—————-
Mylo
Dš
Opet ste zločesti,nekim slučajem upravo u ruci držim bio&bio; suhe brusnice a kad na njima ljepo jasni i čitko piše…sastojci:Brusnice,koncentrirani sok od jabuke i suncokretovo ulje 1%
pozdrav svima i hvala na korisnim informacijama! :)
————-
Kostadin
Ljudi! Mesto za komentare, smo zloupotrebili-za medjusobnoprepucavanje i nadmudrivanje. Ja, ovaj prostor uzimam kako mesto gde mogu, konstruktivno, dopuniti objavljeni clanak (to sam vec uradio u prvom mom komentaru!Haj`mo biti djelotvorni i uctivi!
DŠ
Upravo sam u DM-u nabavio namaz od divljih brusnica koje su inače skuplje nego obične ekološke brusnice.
Za 220 g treba platiti 16 kuna, a u staklenci je 46 posto divljih brusnica.
Dakle, ispada da 100 grama brusnica stoji 16 kn!
Trostruko jeftinije nego što ih prodaje Bio&bio;!
Mile
Ovako,
na temu o ishrani koja je pozeljna u letnjim mesecima, nema mesta za reklamiranje cokolade.
Cikolada toliklo umanjuje stres, da je ljidima svejedno sta se desava s njima.
Cokolada je proizvod NSP ( Novog svetskog poredka) kao materija loepog izgleda, prijatnog-neodoljivog ukusa i velike cene.
Onaj vojnik na frontu, koji je tamanio cokoladu pre rata, je obicna kukavica. To je stoga, sto komponente koje se nalaze u cokoladi, ubijaju gen hrabrosti u coveku, kao i sam secer. Zato se dresiranim zivotinjama daju slatke stvari, da bi bile pokorne.
Ova istrazivanja necete naci u zurnalima i novinama, jer, nisu narucena a o cokoladi ce Te naci samo dobre stvari a u stvari nije tako.
Da ne govorim o kolateralnim stetama na sve organe koji se ne daju pobrojati. To Vam je kao da hvalite Coca colu a svi zapravo iz iskustva znamo sta kakvo je to “crno gazirano slatkasto pice” koje nije sok.
Sto se tice Aloe, da li vi licno imate iskustva sa meksickim kaktusom, kojeg su meksicki seljaci na plantazama godinama gajili, neznajuci koje zivotinje to jedu, jer, nikada u svojoj istoriji nisu culi da je lekovita.
Znamo koja sekta ima monopol na Aloi i koja je svrha prodaje preparata na bazi ove biljke.
Samo da napomenem, da nasa domaca CUVARKUCA ima deset puta korisnijih stvari od aloe, i za nju masa ljudi zna da je lekovita.
Sto se tice BOSILJKA, njega kao caj nikada ni sa cim NE SMETE MESATI. Kao i KANTARION.
Inace je bosiljak Bozji dar, kao i kopriva.
Pijte sok od koprive
Jedite limun i pijte ga, ali, svakoga dana uzimajte po 1000 miligrama C vitamina, jer nemate vitamina u nicemu, sto je starije od 24 casa, bilo da je voce ili povrce.
Vitamini “iscezavaju” iz medija za 24 casa, NEMA IH.
Sto se tice jetre i pucanja zila u njoj, spas je jednostavan, kao i za krvne sudove, JEDITE PILECE KOZICE, one odrzavaju elasticnost krvnih sudova i ostalih vodova. To, sto Vam lekari govore o povecanju krvnok tlaka, to je laz, a znamo i zasto. Da Vam ne objasnjavam.
Bavim se narodnom medicinom 18 godina, uz podrsku mog mentora N.G. priznatog narodnog lekara sa Romanije.
Ovo sto ste ovde procitali, zapamtite, jer Vam TU istinu niko nece reci, ne odgovara im.
Koga su to lekari izlecili?
To je kult “BELOG MANTILA” I farmako mafije.
Nikada mi nije trebala veza kod travara, narodnog lekara, homeopate ili kiroprakticara.
A kod belih mantila uvek je pozeljna veza ili nikad neces doci na red.
Zato, vratimo se na temu o lakoj hrani.
Lepo je rekla Senada, UMERENO…
Mozete jesti i pecenu prasetinu, ali, koliko?
Citajte Vas organizam, pod uslovom da ste situirani i da si mozete priustiti izbor hrane.
Za ostale ovo ne vazi.
Maslina je nosilac ulja, pa je jako dobra za jesti preko leta. Umereno.
I zaboravite clanke u casopisima koji se zovu Journal i slicno.
To su zabavni tekstovi.
Naposletku, svaki je organizam poseban i ne postoje univerzalna uputstva, to mogu biti PREPORUKE.
Zaista Vam zelim dobro zdravlje i letnju hladovinu pored vode koja zubori. Anije na odmet i cvrkut prica, pa hodati bos po zemlji ili pesku.]
Tako ostvarujete konekciju sa majkom Zemljom i “punite” baterije. Kada ste zadjni put hodali bosi po zemlji?
Ne po parketu, betonu, asvaltu…
Sve Vas pozdravljam…
DŠ
Napisano 7. 7. 2012. u 13:55
Sva čast, majstore Mile, potpisujem gotovo sve, osobito ovo o hodanju po zemlji ili pijesku. Kakvo plivanje, kakvi bakrači…
P. S.
S ovime ispod nikako se ne slažem. Ispada da vitamin C nestane iz voća i povrća 24 sata nakon branja, a u tabletici može stajati očuvan mjesecima. Malo morgen, prijatelju Mile, malo morgen!
A ovo o pilećim kožicama prvorazredna je besmislica!
—-
Jedite limun i pijte ga, ali, svakoga dana uzimajte po 1000 miligrama C vitamina, jer nemate vitamina u nicemu, sto je starije od 24 casa, bilo da je voce ili povrce.
Vitamini “iscezavaju” iz medija za 24 casa, NEMA IH.
Sto se tice jetre i pucanja zila u njoj, spas je jednostavan, kao i za krvne sudove, JEDITE PILECE KOZICE, one odrzavaju elasticnost krvnih sudova i ostalih vodova.
jasna
Svaka čast i poštovanje Mile za iscrpne informacije ! Jedino mislim da c vitamin možemo dobro sačuvan naći i u đemu od šipka, naravno ako nije stariji od godinu dana. Taj sam podatak pročitala, ( zaboravila sam izvor )Jedina je greška što je i u tome šećer… 
Dodaj komentar
